Lečenje Paradentoze
Otok i krvarenje desni su rani znaci da je prisutna upala. Ako se ništa ne preduzme, infekcija se može proširiti i uticati na strukture koje podržavaju vaše zube u vilici. Ove bakterije su specifične i na izvesne načine uspevaju da inhibiraju bol, čineći da pacijenti misle da ništa ozbiljno nije u pitanju, te da ne obraćaju pažnju na problem i time dozvole infekciji da se dalje razvija i dovede do izazivanja drugih problema i kasnijeg vađenje zuba. Parodontalne bolesti se klasifikuju prema težini infekcije .
Koraci u lečenju parodontalnih bolesti
- Laserski tretman: Minimlano invazivna opcija koja koristi ciljanu lasersku svetlost za uklanjanje obolelog tkiva i bakterija , podstičući zarastanje i regeneraciju.
- Ozon terapija: Ova tehnika koristi ozon gas, koji ima dezinfekciona svojstva, kako bi ubio bakterije i smanjio upalu u parodontalnim džepovima, poboljšavajući proces zarastanja.
- Emdogain: Gel koji sadrži proteine koji stimulišu prirodni rast izgubljenog tkiva desni i kostiju, Emdogain se nanosi tokom hirurškog zahvata kako bi pomogao regeneraciju struktura oštećenih parodontalnom bolešću.
- Hiruški pristup: Za teže slučajeve, može biti potrebna hirurška intervencija kako bi se duboko očistili džepovi oko zuba, oblikovali kosti i preoblikovalo tkivo desni kako bi se omogućilo pravilno zarastanje i lakše održavanje.
FAQ
Paradentoza, također poznata kao parodontna bolest, je upalna bolest desni i tkiva oko zuba. Ukoliko se ne liječi, može dovesti do oštećenja desni, potpornog tkiva i čak gubitka zuba.
Simptomi paradentoze uključuju krvarenje desni prilikom četkanja ili korištenja zubnog konca, crvenilo i oticanje desni, loš zadah, osjetljivost zuba na vruće ili hladno, te povlačenje desni.
Paradentoza se obično uzrokuje nakupljanjem bakterijskog plaka oko zuba. Loša oralna higijena, pušenje, genetika, loša prehrana i određeni medicinski uvjeti mogu povećati rizik od razvoja paradentoze.
Dijagnoza paradentoze obično se postavlja putem kliničkog pregleda od strane
stomatologa ili parodontologa. Ponekad se koriste rendgenski snimci kako bi se
procijenilo stanje potpornog tkiva oko zuba.
Liječenje paradentoze obično uključuje kombinaciju profesionalnog čišćenja zuba (čišćenje kamenca), korištenje antibakterijskih sredstava za ispiranje usta, dubinsko čišćenje zuba (poznato kao skaliranje i glačanje korijena zuba) te u nekim slučajevima kirurške zahvate.
U ranim fazama, paradentoza se može kontrolirati i zaustaviti, ali oštećenja koja su već nastala obično nisu reverzibilna. Redoviti odlasci
Najbolji način za sprečavanje paradentoze je održavanje dobre oralne higijene. To uključuje redovito četkanje zuba, korištenje zubnog konca ili međuzubne četkice za čišćenje međuzubnih prostora, izbjegavanje pušenja, ograničavanje konzumacije šećera i redovite posjete stomatologu radi profesionalnog čišćenja zuba i pregleda.